Menu Close

Syllabus

Naziv kolegija

Medicinska etika i bioetika

 

Kod kolegija

 

Studijski program

Ciklus

Integrirani sveučilišni studij, medicina

 

Godina

Studija

1; 2; 3; 4; 5; 6

ECTS vrijednost boda:

    3

 

(0,5 x 6)

Semestar

1; 3; 5; 7; 9; 11

Broj sati po semestru (p+v+s)

10

 

(5+0+5)

Status kolegija:

obvezni

Preduvjeti:

Studenti prve godine Med. Fakulteta, a na ostalim godinama položeni svi ispiti iz prethodne godine

Usporedni uvjeti:

 

Pristup kolegiju:

Studenti svih godina studija medicine

Vrijeme održavanja nastave:

Prema nastavnom planu

Nositelj kolegija/nastavnik:

Doc. dr. sc. Ivo Curić, dr. med.

Kontakt sati/konzultacije: 

Četvrtkom 12-13 h ili po dogovoru

E-mail adresa i broj telefona:

snjezanacu@yahoo.com ; 387 63 790 031

Asistent

Mr. sc. Helien Bebek-Ivanković, dr. med.

Kontakt sati/konzultacije: 

E-mail adresa i broj  telefona

Ciljevi kolegija:

 

Ciljevi ovog kolegija su: upoznati studente medicine s osnovnim principima etike, medicinske etike i medicinske deontologija kako u mirnodopskim tako i u ratnim uvjetima. Isto tako cilj ovog kolegija je studentima medicine omogućiti apsolvirati znanje koje će moći kasnije primijeniti u osobnom  svakodnevnom odlučivanju kao i u potrazi smisla i sreće vlastite egzistencije.

Ishodi učenja

(opće i specifične kompetencije):

 

Nakon što odslušaju i polože ovaj kolegij, studenti će znati / moći:

Opći ishod:

Znati planirati samostalno učiti kroz studij na način kritičko-analitičkog i samokritičkog propitivanja  znanstvenih istina.

Demonstrirati posjedovanje osobnih kvaliteta ličnosti (rad u timu i osobni doprinos, doprinos prinos zainteresiranost, aktivno slušanje i izgradnja pozitivnih odnosa s članovima grupe).

Specifični ishodi:

Znati i moći detektirati, interpretirati i objasniti najčešće etičke i medicinsko-etičke deklaracije, kao što su: o ljudskim pravima; Lisabonska-o pravima bolesnika; o medicini u službi države (Venecijanska-o poželjnom ponašanju medicinskih radnika za vrijeme oružanih sukoba; Tokijska-o mogućim nečovječnim postupcima medicinskih djelatnika; Maltska-o poželjnom ponašanju medicinskih djelatnika za vrijeme štrajka glađu.

Upoznati i dati korektan odgovor na etičke dileme vezane za:  medicinsku tajnu,  priziv savjesti, reproduktivnu i transplantacijskoj medicini, abortus, klinička ispitivanja, palijativnu skrb, eutanaziju i distanaziju. Približiti i razjasniti aktualna etička pitanja u pojedinim granama medicine  (genetici, ginekologiji, anesteziologiji, psihijatriji, infektologiji, kirurgiji, kardio-pulmonalnoj reanimaciji, transplantacijskoj i sudskoj medicini). Upoznati i usvojiti principe medicinske deontologije kroz pravnu legislativu (Zakon o liječništvu–Narodne Novine Republike Hrvatske 121/2003; Zakon o pravima, obvezama i odgovornosti bolesnika-Službeni list Federacije Bosne i Hercegovine.

Težište kolegija je približiti i usvojiti Medicinsku zakletvu, Kodekse liječničke etike i medicinske deontologije kao i deklaracije koje se odnose na medicinu u službi države koji bi studentima medicine i budućim liječnicima trebali pomoći u razrješenju brojnih etičkih, medicinsko-etičkih i deontoloških problema u raznim potencijalnim životnim okolnostima (svakodnevnoj praksi/životu tako i u znanstveno istraživačkom radu.

Ishod će se vrednovati kroz interaktivnu nastavu, kontinuiranu provjeru znanja, aktivnim oblicima učenja tijekom predavanja i održavanja seminara te na završnom usmenom kolokviju.

Sadržaj silabusa/izvedbenog plana (ukratko):

 

Nastava predmeta Medicinska etika i bioetika sastoji se od 21 tematske jedinice koje bi se obradile kroz: 30 predavanja i 30 seminara.

Nakon završene nastave i provedene ankete izvršila bi se provjera znanja  putem usmenog kolokvija.

 

Način izvođenja nastave

(označiti masnim tiskom)

Predavanja

Vježbe

Seminari

Samostalni zadaci

 

Konzultacije

Mentorski rad

Terenska nastava

Ostalo

Napomene: Nastava iz svake cjeline počinje s predavanjima, a završava se seminarima. Na seminarima nastavnik iznosi problematiku koja se obrađuje, a bitne elemente iz prezentirane problematike studenti rješavaju u manjim skupinama. Kroz konzultacije se razjašnjavaju eventualne nejasnoće iz pređene problematike.

Studentske obveze

Pohađanje i aktivno sudjelovanje u nastavi te završni kolokvij koji je usmene prirode. Po potrebi pojedini studenti bi radili i eseje. Studenti će se ocjenjivati temeljem: pohađanja nastave, aktivnog sudjelovanja na predavanjima, seminarima, konzultacijama, a po potrebi i kvalitetom urađenog eseja.

Praćenje i ocjenjivanje studenta

(označiti masnim tiskom)

Pohađanje nastave

Aktivnosti u nastavi

Seminarski rad

Praktični rad

Usmeni kolokvij

Pismeni ispit

 

Kontinuirana provjera znanja

Esej

po potrebi

 

 

 

 

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova

(Primjer)

OBVEZE STUDENTA

SATI (PROCJENA)

UDIO U ECTS-u

UDIO U OCJENI

Pohađanje nastave i angažiranost na nastavi

10 nastavnih sati po svakoj godini studija

0,5

5%

Seminarski rad

5 sati

0,5

5%

Pismeni ispit

Usmeni kolokvij

10 sati

2,0

90%

Obvezna literatura:

1. Ferenčić Fatović S, Tucak S, ur. Medicinska etika. Zagreb: Medicinska naklada; 2011.

2. Zurak N. Medicinska etika. Zagreb: Merkur, 2007.

3. Valjan V. Bioetika. Sarajevo-Zagreb: Svijetlo riječi; 2004.

4. Zečević D, i sur. Sudska medicina i deontologija. Zagreb: Medicinska naklada. 2004.

5. Anonimno. Zakon o pravima, obvezama i odgovornostima  bolesnika. Sarajevo: Službeni list Federacije BiH, broj 40 od 14. srpanja/jula; 2010. 

6. Anonimno. Kazneni zakon R. Hrvatske: Zagreb: Narodne novine; 2011.

7. Smajkić A, i sur. Ljudska prava na život i zdravlje. Sarajevo: Focus medical d.d. Sarajevo, 2010.

8. Vasilj U, Erić Lj. O podjeljenoj liječničkoj tajni. Medicina danas 2010; 672-8.

9. Valjan V. Bioetika i infekcija HIV-om. Bosnia franciscana 2003; 17:103-13.

Dopunska literatura:

1. Ćorić A. Etika i bioetika: razmišljanja na pragu bioetičke epohe. Zagreb: Pergamena; 2004.

2. Nenadić MM. Medicinska etika. 2. prošireno izdanje. Kosovska Mitrovica: Univerzitet u Prištini-Medicinski fakultet; 2007.

3. Rupčić D. Status ljudskog embrija pod vidom bioetičkog pluriperspektivizma. Zagreb: Pergamena; 2013.

4. Valjan V. Ljudsko biće od začeća. Bosnia franciscana 1996; 5: 67-77.

5. Passini L. Distanazija,do kada produžiti život. Rijeka:Adamić d.o.o.; 2004.

6. Grmek MD, Budak A. Uvod u medicinu. Zagreb: Nakladni zavod Globus;1996.

7. Salihbegović E. Medicinska praksa i etičko pitanje. Sarajevo: Ministarstvo zdravstva kantona Sarajevo; 2008.

8. Kurjak A. Fetus kao pacijent. Zagreb: Naprijed; 1991.

9. Letica-Cerjan G, Letica S, Babić-Bosanac S, Orešković S. Medicinska sociologija. Zagreb: Medicinska naklada; 2003.

Dodatne informacije o kolegiju

Način praćenja kvaliteta nastave:

1. Studentska anketa

2. Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika

3. Analiza prolaznosti na ispitima

4.Izvješće ureda za kvalitetu nastave

5. Samoevaluacija i izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu kvalitete)

               

PRILOG: Kalendar nastave

Broj nastavne

 jedinice

TEME I LITERATURA

 

I.

Naslov: Ljudska prava i temeljne slobode. Prava bolesnika.

 

Kratki opis: Opća i Europska deklaracija o ljudskim pravima i temeljnim slobodama. Deklaracija o pravima bolesnika (Lisabonska deklaracija)

 

Literatura: obvezna i dopunska

 

II.

Naslov: Liječnička etika i deontologija. .

 

Kratki opis: Definicija, povijest, temeljna načela i prostor oblikovanja medicinske etike i deontologije.

 

Literatura: obvezna i dopunska

 

III.

Naslov: Hipokratova prisega/zakletva, Savjest i priziv savjesti

 

Kratki opis: Nastanak, značaj i refleksije Hipokratove prisege. Način ostvarivanja priziva savjesti. Priziv savjesti kroz deontološku prizmu (konkretni primjeri)

 

Literatura: obvezna i dopunska

 

IV.

Naslov: Medicinska etika u svijetlu kršćanske antropolgije i nekih drugih svjetskih religija

 

Kratki opis: Temelji medicinske etike u svijetlu kršćanske i nekih drugih religija. Današnji pogledi i dileme na relaciji medicina i religija (npr HIV)

 

Literatura: obvezna i dopunska

 

V.

Naslov: Status embrija i fetusa. Istraživanje na embrijima. Kloniranje

 

Kratki opis: Gametogeneza, embrij, fetus. Kloniranje-temelji, povijest i mogućnosti zlouporabe. Etičke dileme (primjeri iz prakse)

 

Literatura: obvezna i dopunska

 

VI.

Naslov: Pobačaj  

 

Kratki opis: Definicija abortusa i potencijalne medicinske implikacije. Stav različitih civilizacija prema abortusu. Etičke dileme (primjeri iz života)

 

Literatura: obvezna i dopunska

 

VII.

Naslov: Reproduktivna i perinatalna medicina. Potpomognuta oplodnja.

 

Kratki opis: Značaj reproduktivne i perinatalne medicine. Planiranje obitelji. Današnji demografska kretanja. Etičke dileme (primjeri iz života).

 

Literatura: obvezna i dopunska

 

VIII.

Naslov: Ljubaznost kao etička kategorija.

 

Kratki opis: Utjecaj ljubaznosti na kvalitetu uspješnosti medicinskog rada Etičke dileme (primjeri iz prakse)

 

Literatura: obvezna i dopunska

 

IX.

Naslov: Medicinska tajna. Informirani bolesnik. Medicinski i pravno (ne)kompetentni bolesnik.

 

Kratki opis: Značaj uvažavanja/neuvažavanja medicinske tajne i prava bolesnika na informiranost. Pristup medicinski i pravno (ne)kompetentnom bolesniku. Postupci protiv volje bolesnika. Etičke dileme (primjeri iz prakse)

 

Literatura: obvezna i dopunska

 

X.

Naslov: Neodložna medicinska pomoć. Psihijatrijski i radiološki kontaminirani bolesnika

 

Kratki opis: Odnos medicinskog djelatnika prema navedenim kategorijama bolesnika. Etičke dileme (prikazi iz prakse)

 

Literatura: obvezna i dopunska

 

XI.

Naslov: Infektivne bolesti. Cijepljenje protiv zaraznih bolesti

 

Kratki opis: Značaj infektivnih bolesti u prošlosti i sada. Epidemiološke karakteristike infektivnih bolesti. Odnos prema ovim boledsnicima. Utjecaj cijepljenje na pojavnost zaraznih bolesti. Globalni antivakcinalni pokret. Etičke dileme (prikazi iz prakse)

 

Literatura: obvezna i dopunska a

 

XI.

Naslov: HIV/AIDS

 

Kratki opis: Globalni značaj, epidemiologija s težištem na prevenciji HIV-a Stigmatizacija oboljelih od HIV-a. Etičke dileme (prikazi iz prakse).

 

Literatura: obvezna i dopunska

 

XII.

Naslov: Etika u anesteziologiji

 

Kratki opis: Značaj anestezije i pravilnog informiranja bolesnika iz te medicinske organizacione jedinice. Etičke dileme (primjeri iz prakse)

 

Literatura: obvezna i dopunska

 

XIII.

Naslov: Etika u kardio-pulmonalnoj reanimaciji

 

Kratki opis Današnji značaj kardio-pulmonalne reanimacije i etičke dileme

 

Literatura: obvezna i dopunska

 

XIV.

Naslov: Etika u transplantacijskoj medicini

 

Kratki opis: Transplantacijska medicina: povijesni pregled, značaj i etičke dileme (primjeri iz prakse)

 

Literatura: obvezna i dopunska

 

XV.

Naslov: Etički komiteti, Helsinška deklaracija

 

Kratki opis: Način formiranja i rada raznih etičkih komiteta. Pojašnjenje pojmova: plan ispitivanja, ispitivač, motritelj, ispitanik i kontrolna skupina. Razjašnjenje Helsinške deklaracije (etički značaj i praktična primjena u biomedicinskim istraživanjima). Značaj i mogućnosti zlouporabe u radu etičkih komiteta. Etičke dileme (primjeri iz prakse)

 

Literatura: obvezna i dopunska

 

XVI.

Naslov: Palijativna skrb

 

Kratki opis: Značaj palijativne skrbi danas. Tim za palijativnu skrb. Etičke dileme (primjeri iz prakse)

 

Literatura: obvezna i dopunska

 

XVII.

Naslov: Eutanazija

 

Kratki opis: Eutanazija kroz povijest. Današnji pogledi na eutanaziju. Etičke dileme (primjeri iz prakse)

 

Literatura: obvezna i dopunska

 

XVIII.

Naslov: Distanazija a

 

Kratki opis: Današnji pogledi na distanaziju (deklaracije iz Hong-Konga i Meinza). Etičke dileme (primjeri iz prakse)

 

Literatura: obvezna i dopunska

 

XIX.

Naslov: Umirući bolesnik.

 

Kratki opis: Prihvaćanje umiranja kao sastavnog dijela života. Postupak prema umrlim osobama. Medicinska tajna i umirući bolesnik. Etičke dileme (primjeri iz prakse)

 

Literatura: obvezna i dopunska

 

XX.

Naslov: Medicina u službi države

 

Kratki opis: Tokijska deklaracija (poželjno ponašanje medicinskih radnika u situacijama kada se prema nekom nekorektno/nehumano/nečovječno ponaša); Venecijanska deklaracija (poželjno ponašanje medicinskih radnika u ratnim situacijama); Deklaracija iz Malte (poželjno ponašanje medicinskih radnika u situacijama kad netko ili neka skupina štrajka glađu)

 

Literatura: obvezna i dopunska

 

XXI.

Naslov: Kaznena (etička i imovinsko-pravna) odgovornost liječnika

 

Kratki opis: Upoznavanje sa Zakonom o liječništvu (Narodne novine R. Hrvatske); Zakon o pravima i obvezama i odgovornosti bolesnika (Službeni list Federacije Bosne i Hercegovine)

 

Literatura: obvezna i dopunska