Organizacija
Odjel za medicinsku biologiju je multidisciplinaran odjel kojemu je misija spojiti kliničke i temeljne medicinske znanosti kroz primjenu pokusnih modela u tzv. translacijeku medicinu. Članovi Odjela za medicinsku biologiju aktivno sudjeluju u osmišljavanju i nabavi opreme te jačaju suradnju i potporu projektima koji će omogućiti znanstveno-istraživački rad na Medicinskom fakultetu u Mostaru.
U svojim organizacijskim postavkama Odjel je strukturiran kroz tri jedinice:
1. Uzgojna i eksperimentalna nastamba za laboratorijske miševe
2. Laboratorij za kulturu stanice i virusologiju
3. Laboratorij za ekperimentalnu medicinu i biologiju stanice
1. Uzgojna i eksperimentalna nastamba za laboratorijske miševe
2. Laboratorij za kulturu stanice i virusologiju
3. Laboratorij za ekperimentalnu medicinu i biologiju stanice
Vođeni idejom jačanja kapaciteta Medicinskog fakulteta u Mostaru i Odjela za medicinsku biologiju, sklopljen je Ugovor o bilateralnoj suradnji između Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru čiji su supotpisnici dekani imenovanih institucija, a koordinatori prof. dr. Jonjić i prof. dr. Arapović na temu istraživanja kongenitalnih citomegalovirusnih infekcija u mozgu.
1. Uzgojna i eksperimentalna nastamba za laboratorijske miševe
U sklopu suradnje s Medicinskim fakultetom u Rijeci kapaciteti uzgojne nastambe će biti oplemenjeni s desetkom konvencionalnih i transgeničnih mišjih sojeva. Voditelj i koordinator Uzgojne i eksperimentalne nastambe Medicinskog fakulteta u Mostaru posjeduje certifikat za rad s pokusnim životinjama kategorija III (FELASA cat. C equivalent) na europskoj razini, te je po svim europskim standardima osposobljen za vođenje i nadzor rada nastambe za uzgoj i eksperimentalni rad s lab. životinjama.
Cilj organizacijske jedinice uzgojne i eksperimentalne nastambe je priužiti doktorandima i ostalim znanstvenicima MF Mostar mogućnost istraživanja na mišjim pokusnim modelima u skladu sa svim etičkim i znanstveno-istraživačkim normativima Medicinskog fakulteta te zakona o dobrobiti životinja BiH.
U sklopu suradnje s Medicinskim fakultetom u Rijeci kapaciteti uzgojne nastambe će biti oplemenjeni s desetkom konvencionalnih i transgeničnih mišjih sojeva. Voditelj i koordinator Uzgojne i eksperimentalne nastambe Medicinskog fakulteta u Mostaru posjeduje certifikat za rad s pokusnim životinjama kategorija III (FELASA cat. C equivalent) na europskoj razini, te je po svim europskim standardima osposobljen za vođenje i nadzor rada nastambe za uzgoj i eksperimentalni rad s lab. životinjama.
Cilj organizacijske jedinice uzgojne i eksperimentalne nastambe je priužiti doktorandima i ostalim znanstvenicima MF Mostar mogućnost istraživanja na mišjim pokusnim modelima u skladu sa svim etičkim i znanstveno-istraživačkim normativima Medicinskog fakulteta te zakona o dobrobiti životinja BiH.
2. Laboratorij za kulturu stanice i virusologiju
Članovi Katedre za medicinsku biologiju i genetiku su svojim radom stekli međunarodnu reputaciju, što među djelatnicima gdje su primarno izrađivali svoje disertacije, što među svjetski uglednim znanstvenicima u sklopu suradnje na projektima prof. dr. Stipana Jonjića. Znanstveno-istraživački opus djelatnika Katedre je usko povezan s istraživanjem u polju temeljnih i primijenjenih medicinskih znanosti u grani imunologije, mikrobiologije i infektologije, s akcentom istraživanja raznih aspekata citomegalovirusne imunopatogeneze.
Laboratorij omogućuje kultiviranje primarnih i sekundarnih staničnih kultura te sterilan rad u tzv. biosafety level 2 (BSL2) uvjetima. Osim uzgoja staničnih linija, u sklopu ovog laboratorija će se omogućiti rad s inficiranim staničnim kulturama kao i in vitro proizvodnja virusa i bakterija te razni aspekti in vitro infekcije.
Članovi Katedre za medicinsku biologiju i genetiku su svojim radom stekli međunarodnu reputaciju, što među djelatnicima gdje su primarno izrađivali svoje disertacije, što među svjetski uglednim znanstvenicima u sklopu suradnje na projektima prof. dr. Stipana Jonjića. Znanstveno-istraživački opus djelatnika Katedre je usko povezan s istraživanjem u polju temeljnih i primijenjenih medicinskih znanosti u grani imunologije, mikrobiologije i infektologije, s akcentom istraživanja raznih aspekata citomegalovirusne imunopatogeneze.
Laboratorij omogućuje kultiviranje primarnih i sekundarnih staničnih kultura te sterilan rad u tzv. biosafety level 2 (BSL2) uvjetima. Osim uzgoja staničnih linija, u sklopu ovog laboratorija će se omogućiti rad s inficiranim staničnim kulturama kao i in vitro proizvodnja virusa i bakterija te razni aspekti in vitro infekcije.
3. Laboratorij za ekperimentalnu medicinu i biologiju stanice
Laboratorij za ekperimentalnu medicinu i biologiju stanice je multidisciplinaran laboratorij koji objedinjuje in vivo i in vitro eksperimentalne modele Odjela za medicinsku biologiju. Laboratorij omogućuje istraživanje svih aspekata medicinske biologije na eksperimentalnim modelima te molekularne tehnike uključujući ELISA, PCR, elektroforezu DNA i proteina te protočnu citometriju.
Laboratorij za ekperimentalnu medicinu i biologiju stanice je multidisciplinaran laboratorij koji objedinjuje in vivo i in vitro eksperimentalne modele Odjela za medicinsku biologiju. Laboratorij omogućuje istraživanje svih aspekata medicinske biologije na eksperimentalnim modelima te molekularne tehnike uključujući ELISA, PCR, elektroforezu DNA i proteina te protočnu citometriju.
Glavni fokus istraživanja
Primarni znanstveni interes Odjela za medicinsku biologiju je istraživanje raznih aspekata biologije i imunopatogeneze virusnih i bakterijskih infekcija, s osobitim interesom na istraživanje zoonoza i herpesvirusne infekcije.
Uže područje trenutnog istraživanja Odjela je istraživanje citomegalovirusne (CMV) infekcije, koji su najčešći infektivni uzročnik kongenitalnih (prisutnih pri rođenju) neuroloških oštećenja. U takve poremećaje se prije svega ubrajaju lakše do teže narušena kognitivna zaostajanja pa sve do težih oštećenja sluha i oštećenja razvoja središnjeg živčanog sustava (SŽS), što je karakterizirano nastajanjem periventrikularne leukomalacije, periventrikularne kalcifikacije (linearne ili točkaste) ventrikulomegalije, abnormalnosti migracije neurona i vaskulitisi.
Iako su na slobodnom tržištu dostupni, liječenje specifičnim antivirusnim lijekovima je gotovo nemoguće zato što su trenutno takvi antivirusni lijekovi dosta toksični i teratogeni te ih agencije za lijekove SAD-a i EU-a nisu odobrile za liječenje CMV-infekcija kod trudnica. Stoga bi razvoj potencijalnog cjepiva bio od izuzetnog značaja, što bi uvelike smanjilo učestalost primarne infekcije trudnica te bi se na takav način prevenirao razvoj kongenitalnih CMV-infekcija. Istraživanje mehanizama kojima T limfociti posreduju imunopatogenezu nakon urođene CMV-infekcije u mozgu smatramo aktualnim i značajnim područjem u istraživanju urođenih infekcija. Danas ne postoji adekvatan humani model istraživanja CMV bolesti. Stoga se istraživanja provode na pokusnim modelima poput miševa, obzirom da je citomegalovirus specifičan za vrstu.
Dugoročni smisao naših istraživanja jest razvoj učinkovitih oruđa za borbu protiv CMV-infekcije. Razumijevanje mehanizama pomoću kojih imune stanice posreduju nadzor nad CMV infekcijom trebali bi pridonijeti razvijanju daljnjih strategija za prevenciju i liječenje virusnih infekcija.
U suradnji s prof. dr. Stipanom Jonjićem, provodit ćemo istraživanje mehanizama kojima imune stanice posreduju patogenezu nakon infekcije u mozgu, koje smatramo od izuzetnog značaja za razvoj područja virusne imunobiologije, a napose imunološke kontrole CMV-a u mozgu i poremećaja razvoja mozga tijekom kongenitalne CMV infekcije.
Drugi dio ovog istraživanja je usmjeren na proučavenje raznih aspekata imunopatogeneze kojima CMV izbjegava imunološki odgovor, dok reći dio istraživanja obuhvaća multidisciplinarnu suradnju između SKB Mostar, Medicinskog fakulteta u Rijeci, Medicinskog fakulteta u Mostaru i Sveučilištem u Alabami (USA) u kojem bi se kliničkim istraživanjem seroprevalence i učestalosti kongenitalne CMV-infekcije s navedenim suradnicima omogućile nove spoznaje o kongenitalnim infekcijama CMV-om na području Hercegovine.
Primarni znanstveni interes Odjela za medicinsku biologiju je istraživanje raznih aspekata biologije i imunopatogeneze virusnih i bakterijskih infekcija, s osobitim interesom na istraživanje zoonoza i herpesvirusne infekcije.
Uže područje trenutnog istraživanja Odjela je istraživanje citomegalovirusne (CMV) infekcije, koji su najčešći infektivni uzročnik kongenitalnih (prisutnih pri rođenju) neuroloških oštećenja. U takve poremećaje se prije svega ubrajaju lakše do teže narušena kognitivna zaostajanja pa sve do težih oštećenja sluha i oštećenja razvoja središnjeg živčanog sustava (SŽS), što je karakterizirano nastajanjem periventrikularne leukomalacije, periventrikularne kalcifikacije (linearne ili točkaste) ventrikulomegalije, abnormalnosti migracije neurona i vaskulitisi.
Iako su na slobodnom tržištu dostupni, liječenje specifičnim antivirusnim lijekovima je gotovo nemoguće zato što su trenutno takvi antivirusni lijekovi dosta toksični i teratogeni te ih agencije za lijekove SAD-a i EU-a nisu odobrile za liječenje CMV-infekcija kod trudnica. Stoga bi razvoj potencijalnog cjepiva bio od izuzetnog značaja, što bi uvelike smanjilo učestalost primarne infekcije trudnica te bi se na takav način prevenirao razvoj kongenitalnih CMV-infekcija. Istraživanje mehanizama kojima T limfociti posreduju imunopatogenezu nakon urođene CMV-infekcije u mozgu smatramo aktualnim i značajnim područjem u istraživanju urođenih infekcija. Danas ne postoji adekvatan humani model istraživanja CMV bolesti. Stoga se istraživanja provode na pokusnim modelima poput miševa, obzirom da je citomegalovirus specifičan za vrstu.
Dugoročni smisao naših istraživanja jest razvoj učinkovitih oruđa za borbu protiv CMV-infekcije. Razumijevanje mehanizama pomoću kojih imune stanice posreduju nadzor nad CMV infekcijom trebali bi pridonijeti razvijanju daljnjih strategija za prevenciju i liječenje virusnih infekcija.
U suradnji s prof. dr. Stipanom Jonjićem, provodit ćemo istraživanje mehanizama kojima imune stanice posreduju patogenezu nakon infekcije u mozgu, koje smatramo od izuzetnog značaja za razvoj područja virusne imunobiologije, a napose imunološke kontrole CMV-a u mozgu i poremećaja razvoja mozga tijekom kongenitalne CMV infekcije.
Drugi dio ovog istraživanja je usmjeren na proučavenje raznih aspekata imunopatogeneze kojima CMV izbjegava imunološki odgovor, dok reći dio istraživanja obuhvaća multidisciplinarnu suradnju između SKB Mostar, Medicinskog fakulteta u Rijeci, Medicinskog fakulteta u Mostaru i Sveučilištem u Alabami (USA) u kojem bi se kliničkim istraživanjem seroprevalence i učestalosti kongenitalne CMV-infekcije s navedenim suradnicima omogućile nove spoznaje o kongenitalnim infekcijama CMV-om na području Hercegovine.