ORGANIZACIJA NASTAVE, NAČIN POLAGANJA ISPITA I OBVEZE STUDENATA
Nastava iz fiziologije sadrži 140 sati i sluša se tijekom 4 i pol tjedna, u što je uključen i postnastavni ispitni rok. Nastava je podijeljena u dva približno jednaka dijela: Fiziologija I (F1) i Fiziologija II (F2). Nastava svakog dijela fiziologije traje 2 tjedna, nakon čega slijedi pauza od oko
tjedan dana za polaganje parcijalnih ispita (PI). Nakon odslušane ukupne nastave i položena oba PI, studenti mogu pristupiti usmenom ispitu.
Nastava svakog dijela fiziologije (F1 i F2) traje 2 tjedna i sastoji se od predavanja, seminara i vježbi. Na kraju svakog tjedna ili zaokružene nastavne cjeline organizira se seminar pod naslovom„Ponavljanje i ispitivanje prijeđenog gradiva“. U tom dijelu nastave gradivo se ponavlja i utvrđuje na temelju rješavanja postavljenog(ih) problema i test-pitanja. Svrha tih seminara jest da se motiviraju studenti za učenje od početka nastave te da dodatno rasprave i utvrde najvažnije činjenice iz prijeđenog gradiva. Tijekom nastave iz seminara i vježbi obavlja se kontinuirana provjera znanja. Studentima koji pokazuju izuzetno znanje iz gradiva koje se obrađuje na seminaru ili motiviranost i razumijevanje na vježbama dodjeljivat će se dodatni bodovi (bonusi), koji će se pribrajati bodovima na završnom ispitu.
Posebice će se bodovati znanje na seminarima u kojima će se ponavljati i preispitivati gradivo iz prijeđene nastavne cjeline. Znanje i aktivnost studenata na seminarima i vježbama ocjenjuje se znakom „plus“, pri čemu svaka 3 plusa donose jedan bod na ispitu. Studentima koji ne pokazuju motiviranost, oskudno znanje ili ometaju nastavu mogu se, po istom načelu, dodjeljivati negativni bodovi.
Parcijalni ispit održava se oko tjedan dana nakon obavljene nastave iz F1 ili F2. Sastoji se od 50 test-pitanja s višestrukim izborom odgovora (uvijek je točan jedan od pet ponuđenih odgovora). Za prolaz na ispitu (ocjena dovoljan), student treba odgovoriti točno na 55% pitanja, tj. treba ostvariti najmanje 28 točnih odgovora. Studentu koji ostvari dodatne bodove prolazni prag može se smanjiti za 2 boda, tj. prolazni prag se smanjuje na 26 točnih odgovora. Dodatni bodovi pribrajaju se studentima koji nadmaše prag za postizanje više ocjene, pri čemu se na svakom parcijalnom ispitu može dobiti/pribrojiti najviše 4 dodatna boda.
Položen parcijalni ispit iz jednog dijela gradiva nije uvjet za polaganje parcijalnog ispita iz drugog dijela gradiva. Izlazak na pojedini parcijalni ispit tijekom trajanja nastave, bez obzira na uspjeh, ne računa se kao izlazak na ispit. Studenti prijavljuju pristup na pojedini parcijalni ispit kod referentice za nastavu za Studij dentalne medicine. Položeni parcijalni dio ispita priznaje se tijekom tekuće akademske godine bez obzira na broj izlazaka na ispit.
Usmeni ispit obuhvaća najvažnije, integrativne cjeline ukupne fiziologije; popis integrativnih cjelina/pitanja bit će objavljen na početku nastave. U završnom ispitu se ne ispituje detaljno nego integrativno znanje, koje je bitno za razumijevanje cjeline predmeta, medicinsku praksu ili za razumijevanje drugih predmeta. Uvjet za pristupanje usmenom ispitu jest da je student položio sve parcijalne ispite. Studenti koji su tijekom nastave položili parcijalne ispite pristupaju u ispitnom roku izravno usmenom ispitu koji se računa kao izlazak na ispit. Studenti prijavljuju ispit putem Informacijskog sveučilišnog sustava (ISS). Cjelokupni ispit mora završiti u roku od sedam dana.
Ispit iz fiziologije u postnastavnom te u redovitim ljetnim i jesenskim ispitnim rokovima
U postnastavnom ispitnom roku organizira se ispit za studente kojima je ostao samo jedan parcijalni ispit. U ljetnom i jesenskom ispitnom roku organiziraju se, u razmaku od najmanje 14 dana, dva termina za polaganje ispita. Studenti koji su položili pojedine parcijalne ispite polažu samo preostali (nepoloženi) dio gradiva, t.j. priznaju se ranije položeni parcijalni ispiti. Pri polaganju ispita (cijelog ispita ili dijela gradiva) u ovim rokovima ne pribrajaju se dodatni bodovi postignuti tijekom nastave, t.j., student na ispitu mora postići 55% točnih odgovora od ukupnog broja pitanja. Studenti polažu sve preostalo gradivo u jednom aktu, svaki pristup ispitu računa se kao jedan izlazak na ispit. Studentima koji polože dio gradiva, ali ne i ukupni ispit u redovitim rokovima, računa se položeni dio gradiva u sljedećem ispitnom terminu. Prema Pravilniku o studiranju Sveučilišta u Mostaru (članak 56. -http://sve-mo.ba/propisi-sveucilista/), ocjene se dodjeljuju na sljedeći način: 0-54% nedovoljan (1); 55- 66% dovoljan (2); 67-78% dobar (3); 79-90% (vrlo dobar 4); 91-100% izvrstan (5). U praksi: 28-32 = dovoljan (2); 34-40 = dobar (3): 40-46 = vrlodobar (4); više od 46 = izvrstan (5). Student koji smatra da
je nazasluženo dobio negativnu ocjenu ili nije zadovoljan ocjenom može u roku od 24 sata pismenimprigovorom zatražiti polaganje ispita pred povjerenstvom ili polaganje ispita na sljedećem ispitnom roku (članak 58.).
Izostanci.
Prema Pravilniku o integriranim studijima Medicinskog fakulteta, studenti mogu iz opravdanih razloga izostati do 20% ukupne nastave. Katedra omogućuje da studenti mogu izostati s 10% nastave bez opravdanja (u praksi, iz fiziologije 2-3 seminara, 2 vježbe odnosno 3 predavanja), a preostalo dio izostanaka (do 20%) moraju opravdati (uz molbu valja priložiti kopiju valjanog protokoliranog dokumenta). Sve izostale seminare i vježbe studenti moraju kolokvirati prije izlaska na ispit kod prisutnog nastavnika ili voditelja nastave, a vježbe kod asistenta. Ako izostanak studenta bude veći od 20% ukupne nastave, student mora podnijeti molbu prodekanu za nastavu (s valjanom
dokumentacijom), u kojoj će se, u skladu s Pravilnikom o integriranim studijima, razmotriti eventualna nadoknada izostanka na našem ili drugom fakultetu.
Konzultacije.
U tijeku nastave, osigurat će se tjedne konzultacije kod voditelja nastave odnosno asistenta, po rasporedu koji će biti objavljen prije početka nastave.
Broj izlazaka na ispit i ponavljanje godine.
Prema pravilniku o integriranim studijima student nakon odslušane nastave može polagati ispit 4 puta. Kao ispitni rokovi računaju se pristup završnom ispitu u postnastavnom ispitnom roku te pristupi ispitu u ljetnim i jesenskim terminima. Prilikom četvrtog izlaska organizira se ispit pred Ispitnim povjerenstvom, kojega čine ispitivač predmeta i još dva člana iz redova nastavnika.
Ako student ni četvrti put ne položi cjelokupni ispit pred ispitnim povjerenstvom, ponavlja godinu. Pri ponovnom polaganju ispita ne priznaju se parcijalni ispiti položeni u prethodnoj akademskoj godini. Ako student želi zadržati mogućnost parcijalnog polaganja ispita mora
ponovno slušati nastavu iz cijelog predmeta.
Popis nastavnih cjelina:
Teme predavanja:
P1. Funkcijska organizacija ljudskog tijela
P2. Prijenos tvari kroz staničnu membranu
P3. Opći pregled cirkulacije; fizika tlaka, protoka i otpora
P4. Rastegljivost žila, funkcija arterijskog i venskog sustava, građa mikrocirkulacije
P5. Eritrociti, anemija i policitemija
P6. Građa i mehanička svojstva pluća, plućna ventilacija
Teme seminara:
S1. Fizikalne osnove membranskih potencijala
S2. Membranski i akcijski potencijali
S3. Građa i mehanizam kontrakcije skeletnog mišića
S4. Neuromuskularni spoj
S5. Građa i mehanizam kontrakcije glatkog mišića
S6. Građa i mehanizam kontrakcije srčanog mišića
S7. Srčani ciklus i regulacija srčanog rada
S8. Ritmična ekscitacija srca
S9. Normalni elektrokardiogram
S10. Ponavljanje i ispitivanje prijeđenog gradiva
S11. Izmjena kapilarne tekućine i međustanične tekućina
S12. Lokalni i humoralni nadzor lokalnog protoka krvi
S13. Živčana regulacija cirkulacije
S14. Uloga bubrega u regulaciji arterijskog tlaka
S15. Odjeljci tjelesni tekućina
S16. Građa bubrega, glomerularna filtracija
S17. Resorpcija i sekrecija u bubrežnim kanalićima
S18. Nadzor nad tjelesnom osmolarnošću
S19. Bubrežna regulacija elektrolita
S20. Acidobazna ravnoteža, Ponavljanje i ispitivanje prijeđenog gradiva
S21. Leukociti, granulociti, monocitno-makrofagni sustav
S22. Krvne grupe, hemostaza i zgrušavanje krvi
S23. Autonomni živčani sustav – simpatikus
S24. Autonomni živčani sustav – parasimpatikus
S25. Građa, pokretljivost, živčani nadzor i krvni optjecaj u probavnom sustavu
S26. Potskivanje i miješanje hrane u probavnom sustavu
S27. Sekrecijske funkcije probavnog sustava
S28. Probava i apsorpcija u probavnom sustavu
S29. Fiziologija jetre
S30. Regulacija unosa hrane
S31. Energetika i intenzitet metabolizma
S32. Regulacija tjelesne temperature
S33. Ponavljanje i ispitivanje prijeđenog gradiva
S34. Plućna cirkulacija
S35. Difuzija kisika i ugljikova dioksida kroz respiracijsku membranu
S36. Prijenos kisika i ugljikova dioksida tjelesnim tekućinama
S37. Regulacija disanja
S38. Uvod u endokrinologiju
S39. Hormoni hipofize
S40. Hormoni štitnjače
S41. Nadbubrežna žlijezda
S42. Endokrini pankreas
S43. Paratireoidne žlijezde, fiziologija zuba
S44. Muški i ženski spolni hormoni
S45. Ponavljanje i ispitivanje prijeđenog gradiva
Teme vježbi:
V1. Difuzijski, membranski i akcijski potencijal
V2.Registracija i vektorska analiza EKG-a
V3. Mjerenje arterijskog tlaka
V4. Sastav normalnog urina
V5. Određivanje krvnih grupa
V6. Spirometrija
V7. OGTT
Mostar, 2019.
Pročelnik Katedre za fiziologiju,
Prof. dr. sc. Danijel Pravdić, dr. med.