Održan 3. bosanskohercegovački i 17. hrvatski cochrane simpozij „Od dokaza do prakse: Jačanje temelja za donošenje kliničkih odluka“
Simpozij je okupio stručnjake iz BiH, Republike Hrvatske i inozemstva, a cilj je bio unaprijediti kulturu donošenja odluka u medicini temeljenoj na dokazima.
Na konferenciji za novinare održanoj prije simpozija, obratio se dekan MF, prof. dr. Ivan Ćavar, koji je izjavio „da je značajan kako za ovaj fakultet, tako i za širu znanstvenu i stručnu medicinsku zajednicu u regiji”.
”Cochrane je svjetski prepoznata organizacija koja promovira medicinu utemeljenu na dokazima, a naš cilj je kroz ovaj simpozij dodatno osnažiti kulturu kritičkog promišljanja, kulturu znanstvene izvrsnosti, a samim tim ćemo dati smjernice za poboljšanje kvalitete zdravstvene skrbi”, kazao je prof. Ćavar.
”Sustavni pregledi najpouzdaniji su izvor znanstvenih dokaza, a naši sustavni pregledi su zlatni standard, zato se mi u Cochraneu bavimo izradom i diseminacijom sustavnih pregleda da bi naši liječnici i zdravstveni djelatnici mogli donijeti odluke temeljene na najpouzdanijim dokazima”, kazala je voditeljica Cochrane Hrvatska – prof. Irena Zakarija-Grković.
“Svjetska zdravstvena organizacija u zadnjih pet godina se u barem 75 posto svojih kliničkih smjernica referirala na naš sustavni pregled, stoga pozivam i naše donositelje odluka da koriste te pouzdane izvore informacija. To će dovesti do bolje i kvalitetnije, ali i do jeftinije zdravstvene skrbi”, istaknula je prof. Zakarija-Grković.
Prof. Ana Marušić iz Cochranea Hrvatska naglasila je da joj je veliko zadovoljstvo što se ovakav simpozij održao baš na Medicinskom fakultetu u Mostaru koji je nositelj izvrsnosti u medicini, a posebno u medicini koja je primijenjena u praksi. Govorila je i o uporabi umjetne inteligencije u znanstvenim publikacijama, naglašavajući etičke aspekte primjene AI alata u generiranju teksta. Poseban je naglasak stavila na važnost „dobre znanosti“ i pridržavanje smjernica za korištenje ovih tehnologija, te niz korisnih savjeta za mlade istraživače kako bi umjetnu inteligenciju koristili odgovorno i kao podršku, a ne zamjenu, za vlastiti rad. ”Posebno bih naglasila važnost pristupačnosti ovih informacija cjelokupnoj javnosti, a ne samo nama kao stručnjacima jer ćemo mi razumjeti taj vrlo složeni jezik medicine koji je danas među svima nama, ali jako je važno da radimo i na podizanju te zdravstvene pismenosti kako liječnika, tako i pacijenata i društva općenito. Zbog toga je jako važno raditi na razvijanju kritičkog promišljanja, ne samo kod liječnika i donositelja odluka, nego među javnosti jer to je jedini način da budemo i ostanemo zdravi”, kazala je prof. Marušić.
Suvoditeljica Cochranea u Bosni i Hercegovini prof. Svjetlana Grgić istaknula je kako je Cochrane tu da približi sve ove dostupne znanstvene informacije svima koji ih trebaju, a to su prije svega kliničari u praksi, pacijenti koji žele sudjelovati u odlučivanju o vlastitom liječenju te onima koji donose odluke u zdravstvenom sustavu.
”U lipnju ove godine napravili smo Cochrane sastanak za sve zainteresirane partnerske organizacije i nakon toga zaista imamo veliki broj zainteresiranih diljem Bosne i Hercegovine, od Zenice, Bihaća, Prijedora, Trebinja, Foče, Banja Luke, Sarajeva i tako dalje. To nam je veliko zadovoljstvo jer samo tako zajedničkim radom možemo doprinijeti razvoju zdravstvenog sustava unutar BiH”, kazala je prof. Grgić.
Na simpoziju sa odličnim prezentacijama odnosno predavanjima, predstavila se prof. Lotty Hooft (Cochrane Nizozemska) i govorila o implementaciji medicine utemeljene na dokazima u bolničkim sustavima, naglašavajući ključne izazove i moguća rješenja. U drugom dijelu izlaganja dodatno je prikazala kako se sustavni pregledi dokaza mogu primijeniti u izradi kliničkih smjernica, ističući da je sustavni pregled dio svojevrsnog ekosustava u kojem svaka karika ima svoju vrlo važnu ulogu koju treba ispuniti.
Joanna Zając (Cochrane Poljska) predstavila je deset godina djelovanja Cochranea u Poljskoj. Istaknula je da sustavni pregledi u toj zemlji još uvijek pronalaze svoje mjesto, ponajviše zato što se percipiraju kao „sekundarne studije“. Unatoč tome, poljski Cochrane intenzivno i uspješno radi na njihovoj popularizaciji i prevođenju, a prevedeni materijali sve češće pronalaze put do kliničara i služe kao vrijedan alat u svakodnevnoj praksi.
Goran Poropat (Cochrane Hrvatska) govorio je o raznim dijagnostičkim metodama i izboru zlatnog standarda u dijagnostici žučnih kamenaca, prezentirajući pristup temeljen na dokazima te načine na koji se može poboljšati kvaliteta dijagnostičkih postupaka.
Jelena Kalinić osvrnula se na vezu između medicine utemeljene na dokazima i istraživačkog novinarstva, naglašavajući odgovornost prvenstveno bosanskohercegovačkih, a zatim i svjetskih medija u prenošenju točnih zdravstvenih informacija te načinima kako prepoznati dezinformacije u istim.
Snježana Stanarević Katavić održala je predavanje pod naslovom „Od Googlea do ChatGPT-ja: Digitalna zdravstvena pismenost među pacijentima“, gdje se osvrnula na najčešće izvore informacija kojima pacijenti gravitiraju, njihovim mehanizmima probira informacija te kvaliteti informacija koji isti nude.
Nakon svake sesije uslijedile su rasprave, razmjena iskustava, a na kraju su doneseni zaključci simpozija s naglaskom na potrebu jačanja regionalne i međunarodne suradnje u razvoju i implementaciji medicine utemeljene na dokazima.