Obavijesti

Obavijest o mogućnosti prijave na Erasmus+ Natječaj za stipendiranje studentske mobilnosti za Sveučilište Palacky u Olomoucu za zimski semestar 2020./2021.

Otvoren je natječaj Sveučilišta u Pečuhu, Mađarska, za studentsku mobilnost u okviru Erasmus+ programa za 2 stipendije mobilnosti za zimski semestar 2020./2021. Natječaje se odnosi na studijske cikluse i programe prema tablici u nastavku:

Prijave se primaju do 31.5.2020. 

Zainteresirani studenti trebaju poslati sljedeću dokumentaciju na email adresu  rektorat-ms@sum.ba:

1. Prijavni obrazac (ovdje);
2. CV (ovdje);
3. Motivacijsko pismo (engleski jezik);
4. Potvrdu o znanju engleskog B2;
5. Prijepis ocjena (svih studijskih ciklusa) s matične ustrojbene jedinice na hrvatskom i engleskom jeziku;
6. Ugovor o učenju (popunjen i potpisan od strane studenta i odgovorne osobe na UJ – prodekan/ koordinator za međunarodnu suradnju) (ovdje).

Preporuka studentima:

• Prednost će imati studenti Medicinskog fakulteta.
• Pogledati na stranici Sveučilišta u Pečuhu mogu li pronaći adekvatnu akademsku ponudu http://erasmus.pte.hu, koja bi bila kompatibilna s kolegijima/ programu studija  na matičnoj ustrojbenoj jedinici i koji bi se kao takvi mogli priznati po povratku. Kompatibilnost provjeriti s koordinatorom za međunarodnu suradnju uz suglasnost voditelja studija na matičnoj ustrojbenoj jedinici.

Također, dolje možete preuzeti tablicu kriterija za odlaznu mobilnost studenata.

Prof. dr. sc. Dragan Babić, dr. med.

Pandemija koronavirusom za veliku većinu osoba predstavlja stresnu situaciju razine velikog stresnog doživljaja u kojoj može biti ugroženo zdravlje čitave populacije. Ugroženo je i zdravlje osoba koje sudjeluju u liječenju zaraženih osoba. Stanje nepovoljnog odgovora na teški stres pogoduje pojavi duševnih i tjelesnih bolesti i značajno otežava socijalno funkcioniranje. Stoga je nužno uključiti psihosocijalnu podršku i brigu za duševno zdravlje u zajedničku prevenciju i kontrolu epidemiološke situacije od samih početaka epidemije/pandemije. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je u siječnju 2020.g. proglasila izbijanje nove koronavirusne bolesti javnozdravstvenom prijetnjom od međunarodnog značaja, a u ožujku 2020.g. dala procjenu da se COVID-19 može okarakterizirati kao pandemija.
Slušanje, čitanje i gledanje vijesti o širenju korona virusa može dovesti do toga da se osjećamo anksiozno, tjeskobno, neraspoloženo i da ispoljavamo znakove stresa. Važno je znati da su znaci stresa normalna reakcija u ovakvim situacijama i veća je vjerovatnoća da će biti izraženiji u osoba koji se nalaze u izolaciji i čiji najbliži se nalaze u gradovima ili zemljama koji su direktno pogođeni bržim širenjem epidemije. Pandemija COVID-19 može izazvati snažne stresogene reakcije za sve osobe, a neke osobe mogu razviti izraženije reakcije. To su: kronični bolesnici i ljudi starije životne dobi; djeca i adolescenti; osobe koje sudjeluju u radu s oboljelima od COVID-19, poput liječnika i drugog zdravstvenog osoblja; osobe koje boluju od duševnih poremećaja.

Kako prepoznati znakove stresa?
Reakcija na stres mogu biti različite, a najčešči simptomi su:
• Emocionalne reakcije: visoka razina zabrinutosti i straha za osobno i obiteljsko zdravlje, neraspoloženost, pesimizam (pojačana razdražljivost s izlivima bijesa i čestim svađama; nemogućnost opuštanja; plačljivost; pretjerana briga; potreba za osamljivanjem na duže vrijeme; okrivljavanje drugih za sve; poteškoće u komunikaciji ili slušanju drugoga tokom razgovora; poteškoće s pružanjem ili prihvatanjem pomoći;
nemogućnost da osjetimo zadovoljstvo, ugodu ili da se zabavimo; osjećanje junaštva, euforije ili neranjivosti; odsustvo brige za bilo čim; osjećanje tuge, krivnje i sl.).
• Kognitivne reakcije: poteškoće s pamćenjem; zaboravnost, zbunjenost; smetnje koncentracije; poteškoće u donošenju odluka i dr.
• Tjelesne reakcije: bolovi u stomaku ili proliv; glavobolje ili druge vrste bolova; učestalije mokrenje; pojačano znojenje, osjećaj zimice; drhtanje ili trzanje mišića; plašljivost – trzanje na svaki zvuk
• Poteškoće u spavanju i uzimanju hrane (nesanica; smanjen ili povećan apetit)
• Pogoršanje kroničnih zdravstvenih smetnji
• Povećana uporaba alkoholnih pića i drugih psihoaktivnih tvari.

Kako pomoći sami sebi?

• Brinuti se o sebi – čuvajte svoje zdravlje. Upražnjavati prikladnu tjelovježbu, pozitivno misliti, raditi vježbe dubokog disanja, meditaciju, molitvu i sl. Zdravo se hraniti, uzimati uravnotežene obroke, piti dovoljno vode, izbjegavati prekomjerno pijenje alkoholnih pića i drugih sredstva ovisnost (duhan, kava…), osigurati dovoljno sna i odmora.
• Relaksirati se i pokušati se baviti aktivnostima koja Vas čine raspoloženima i zadovoljnima. Više vremena posvetite hobijima ili drugim kreativnim tehnikama: (pisanje, crtanje, pjevanje, smijeh i sl.).
• Razgovarati s članovima obitelji i prijateljima o osjećaju zabrinutosti ili onome što Vas u nekom trenutku muči.
• Raditi pauze u gledanju, čitanju, slušanju, sudjelovanju na društvenim mrežama o epidemiji COVID-19. Pratiti samo provjerene izvore informacija (krizni štabovi, ministarstva zdravstva, zavodi za javno zdravstvo, SZO, stručnjaci i pružaoci zdravstvenih usluga). Ograničiti priliv novih informacija jer kontinuirano izlaganje i praćenje vijesti o epidemiji je samo po sebi uznemirujuće i povećva anksioznost i brigu.

Kada zatražiti stručnu pomoć?

Ukoliko su znaci stresa naglašeno prisutni nekoliko dana ili kontinuirano dva tri tjedna zatražite psihološku pomoć. To mogu biti centri za mentalno zdravlje i druge psihijatrijske ordinacije, udruženja psihologa i psihoterapeuta, nevladine organizacije koje pružaju psihosocijalnu pomoć i podršku i sl. Većina ovih ustanova i organizacija pruža psihološku pomoć putem telefona, skype-a, viber-a i drugih online i mobilnih aplikacija, kao i društvenih mreža. Ukoliko Vas razina stresa i zabrinutosti značajno ometa u svakodnevici nekoliko dana zaredom, javite se Vašem nadležnom liječniku!

Otvoren je natječaj za Sveučilište u Gracu, Austrija, za studentsku mobilnost za 4 stipendije u trajanju od 5 mjeseci za akademsku godinu 2020./2021. u okviru Erasmus+ programa mobilnosti.

Prema potpisanom ugovoru studenti sva tri studijska ciklusa se mogu prijaviti za mobilnost.

Rok za podnošenje prijava je zaključno do 25. ožujka 2020. do 15:00 sati.

Zainteresirani studenti trebaju poslati sljedeću dokumentaciju na email adresu  rektorat-ms@sum.ba:

1. Prijavni obrazac (ovdje);
2. CV (ovdje);
3. Motivacijsko pismo (engleski jezik);
4. Potvrdu o znanju engleskog ili njemačkog jezika B2 (zavisno od obaranog jezika na kojem student želi slušati odabrane kolegije);
5. Prijepis ocjena (svih studijskih ciklusa) s matične ustrojbene jedinice na hrvatskom i engleskom jeziku;
6. Ugovor o učenju (popunjen i potpisan od strane studenta i odgovorne osobe na UJ – prodekan/ koordinator za međunarodnu suradnju) (ovdje).

Preporuka studentima:

• pogledati na stranici Sveučilišta u Gracu https://studien.uni-graz.at/en/degree-programmes/ mogu li pronaći adekvatne kolegije, koji su kompatibilni s kolegijima na matičnoj ustrojbenoj jedinici i koji bi se mogli priznati kao takvi po povratku. Kompatibilnost kolegija provjeriti s koordinatorom za međunarodnu suradnju uz suglasnost voditelja kolegija na matičnoj ustrojbenoj jedinici. Više informacija o ponuđenim kolegijima na engleskom jeziku može se pronaći na sljedećoj poveznici https://online.uni-graz.at/kfu_online/wbENLVSuche.wbEnLvSuchePage.

Ovdje možete preuzeti i tablicu kriterija za odlaznu mobilnost studenata.

U prostorijama  Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, dana 25. siječnja 2020.  prvi put je održan „Dan doktorata“ na inicijativu voditelja Doktorskog studija „Biomedicina i zdravstvo“ Medicinskog fakulteta prof. dr. sc. Milenko Bevanda, a u suradnji s prof.dr.sc. Mladen Mimica, voditeljem Doktorskog studija Fakulteta zdravstvenih studija i organizatorom „Dana doktorata“ na Fakultetu zdravstvenih studija prethodnih godina.

Na ovom događaju sudjelovali su aktivno izabrani doktoranadi Doktorskog studija „Biomedicina i zdravstvo“ Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru koji su prikazali rezultate svojih istraživanja ili planirana istraživanja koji su dio njihova znanstvenog usavršavanja na Doktorskom studiju „Zdravstvene znanosti.

Cilj organizacije „Dan doktorata“ jest unapređenje rada doktorskog studija i omogućavanje i pospješivanje razmjene iskustava u istraživanjima doktorskih kandidata i mentora te pružanje uvida u kvalitetu rada doktoranada na pojedinim projektima svim zainteresiranim kandidatima kroz jednodnevno javno prikazivanje metodologije i rezultata istraživanja u sklopu disertacija ili prijedloga istraživanja (prijavljena tema) u sklopu doktorskog rada svih doktoranada doktorskog studija „Biomedicina i zdravstvo“ u obliku poster prezentacije, objave sažetka i prezentacije.

Uvodnom riječi dekana prof. dr.sc. Milenka Bevande, kojom je iskazao zadovoljstvo sa suradnjom doktoranda i želju da se poboljša rad i kvaliteta istraživanja u sklopu doktorskog studija, otvoren je svečano program prvog „Dana doktorata“ na Medicinskom fakultetu u Mostaru.

Rektor SUM-a, prof. dr. sc. Zoran Tomić, je pohvalio dosadašnji rad i zalaganje Medicinskog fakulteta te istaknuo isti kao „perjanicu“ SUM-a i naglasio važnost usavršavanja doktorskih studija koji afirmiraju i daju novu platformu znanja i vještina na čemu sveučilište razvija budućnost.

Program je realiziran u vidu tri sesije.

Prvu sesiju pod nazivom „Kako pisati znanstveni rad ?“ su vodili uvaženi znanstvenici u regiji s najviše iskustva u znanstvenim publikacijama prof. dr. sc. Mladen Mimica, prof. dr. sc. Miro Jakovljević i prof. dr.sc. Katarina Vukojević.

Prof.dr.sc. Mladen Mimica je u svom prvom predavanju istakao važnost i svrhu održavanja „Dana doktorata“ za sve doktorande i one koji se žele baviti publikacijama. U drugom predavanju prof. dr. sc. Miro Jakovljević je imao zadaću predstaviti nazočnima epistemiologiju, znanost i pseudoznanost iz perpektive dokotranda, a u trećem predavanju prof. dr. sc. Katarina Vukojević je ukratko dala jasne i važne upute o tome kako napisati i objaviti znanstveni rad.

Drugu sesiju su vodili doktorandi s izabranim prezentacijama koji su svojim izloženim planiranim i provedenim istraživanjima pružili priliku svima za dodatna promišljanja i eventualne korekcije s ciljem poboljšanja i u konačnici izrade kvalitetnih istraživanja koje se planiraju objaviti u kvalitetnim visoko rangiranim znanstvenim i stručnim časopisima.

Među izabranim prezentacijama bile su i dvije doktorandice koje su izložile svoje istraživanje koje je već objavljeno u najpopularnijoj bazi podataka u Hrvatskoj Current Contents (Thomson Reuters).

Moderatori sesije su bili prof. dr. sc. Mladen Mimica, prof. dr. sc. Miro Jakovljević i prof. dr.sc. Katarina Vukojević koji su pohvalili izabrane doktorande s izloženim vlastitim istraživanjima i istakli važnost istih.

Treća sesija, završna riječ, predsjednice Odbora za Doktorski studij Medicinskog fakulteta, prof. dr. sc. Katarine Vukojević je bila usmjerena na pohvalu doktoranada i veliko zadovoljstvo o njihovoj dosadašnjoj suradljivosti, entuzijazmu i želji za daljnjim afirmiranjem u znanstvenim vodama slijedeći etičke, moralne i znanstvene principe.

Napisala tekst: Doc. dr. sc. Svjetlana Grgić