U organizaciji Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru , SKB Mostar, Udruženja oboljelih od Morbus Crohna i ulceroznog colitisa i Asocijacije gastroenterologa i hepatologa Bosne i Hercegovine danas se na Medicinskom fakultetu održao simpozij kontinuirane medicinske edukacije pod nazivom “Svjetski dan upalnih bolesti crijeva: pacijent u fokusu – neprepoznata invalidnost” kao središnje obilježavanje svjetskog dana IBD u Bosni i Hercegovini. Simpozij je okupio stručnjake iz svih većih kliničkih centara BiH, uključujući Mostar, Sarajevo, Tuzlu i Banju Luku.
Glavni cilj simpozija bio je podići svijest o prisutnosti i često kasnom prepoznavanju upalnih bolesti crijeva (IBD) s posebnim naglaskom na vrijeme koje se nameće kao ključan faktor jer rana dijagnoza i pravovremeno liječenje mogu dovesti do remisije bolesti, čime se sprječavaju trajna strukturna oštećenja i invaliditet. Također, jedan od prioriteta je informiranje i i educiranje samih pacijenata, ali i liječnika različitih specijalnosti koji nemaju iskustva s IBD-om, a u svakodnevnom radu mogu doći u kontakt s ovim bolesnicima.
Dekan Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, prof. dr. Ivan Ćavar, naglasio je kako su edukacija medicinskog kadra i briga za pacijenta ključne odrednice djelovanja fakulteta, te se osvrnuo na pozitivan rad Centra za kontinuiranu medicinsku edukaciju budući da isti svaki mjesec u središte medicinskog zbivanja na stol stavlja teme koje se od ogromne važnosti, kako za struku tako i za pacijente.
Dr. Emil Babić, voditelj Odjela za gastroenterologiju SKB Mostar, upozorio je na sve izraženiji porast broja oboljelih od upalnih bolesti crijeva u Bosni i Hercegovini. Prema dostupnim podacima, na svakih 100.000 stanovnika dolazi oko 400 oboljelih, dok u Mostaru trenutno liječenje prima oko 1.500 pacijenata s ulceroznim kolitisom. Posebno je naglasio kako je ključno skratiti vrijeme koje prođe od pojave simptoma do postavljanja točne dijagnoze – u BiH taj proces u prosjeku traje godinu dana, što je dvostruko dulje u usporedbi sa zapadnoeuropskim standardima. Također je ukazao na problem nedostatnih sredstava za provođenje suvremenih terapija, poput biološkog liječenja. Kada je riječ o simptomima Kronove bolesti, dr. Babić je objasnio da oni ovise o tome koji je dio probavnog trakta zahvaćen. U velikoj većini slučajeva bolest pogađa tanko crijevo – bilo samostalno ili u kombinaciji s drugim dijelovima. U tim situacijama pacijenti najčešće imaju bolove u trbuhu, grčeve i proljev. Ako je zahvaćeni dio bliže želucu, krv u stolici javlja se rjeđe. Nasuprot tome, kod upale debelog crijeva, prisutnost krvi u stolici je češća i često prvi znak zbog kojeg pacijenti potraže liječničku pomoć.
Prof. dr. Mirela Bašić-Denjagić, predsjednica Asocijacije gastroenterologa i hepatologa Bosne i Hercegovine, skrenula je pažnju na ozbiljan nedostatak specijaliziranog kadra u području gastroenterologije, što predstavlja jedan od ključnih izazova u pružanju pravovremene i kvalitetne zdravstvene skrbi pacijentima s upalnim bolestima crijeva (IBD). Naglasila je kako pacijenti, zbog kompleksnosti same bolesti, često zahtijevaju kontinuiran nadzor, složenu terapiju te multidisciplinarni pristup, što je u praksi otežano zbog ograničenih ljudskih resursa. Uz to, dodatni problem predstavlja i činjenica da je IBD još uvijek često društveno stigmatiziran, što dovodi do toga da oboljeli, umjesto da pravovremeno potraže pomoć, bolest skrivaju, čime se produžava put do dijagnoze i pogoršava njihovo opće zdravstveno stanje.
Alma Hadžić, predsjednica Udruženja oboljelih od Morbus Crohna i ulceroznog kolitisa u BiH, istaknula je kako brojni pacijenti, osobito mlađe životne dobi, žive s ozbiljnim zdravstvenim teškoćama koje nisu vidljive na prvi pogled, ali značajno utječu na svakodnevno funkcioniranje, kvalitetu života i mogućnost sudjelovanja u društvu. Zbog toga je, smatra ona, nužno da se upalne bolesti crijeva službeno priznaju kao oblik “nevidljivog invaliditeta”. Time bi se omogućila bolja pravna i socijalna zaštita pacijenata, pristup olakšicama na tržištu rada, obrazovanju i zdravstvenim uslugama, kao i smanjenje stigme koja još uvijek prati ovu dijagnozu. Hadžić je pozvala nadležne institucije da naprave konkretne korake prema institucionalnom prepoznavanju potreba IBD zajednice u Bosni i Hercegovini.
